Objavljeno: 01.10.2019 Ažurirano: 21.12.2023
  • turisti na ulicama Krakova

Najbolja ponuda za Krakov Nova godina 2025 uz besplatne rezervacije na broj 011 7450 444

Detaljnije

Krakov je grad na jugu Poljske koji je od Beograda udaljen oko 780 kilometara. Smešten na reci Visli u Malopoljskoj, Krakov predstavlja kulturni, obrazovni, administrativni, industrijski i turistički centar čitave reke. Takođe, Krakov je nakon Varšave, najveći poljski grad sa populacijom od oko 770.000 stanovnika. 

Bogata istorija grada seže čak do kamenog doba, dok je tokom XV i XVI veka Krakov bio prestonica jedne od najvećih kraljevina u Evropi. Prelepa arhitektonska zdanja, niz znamenitosti i negativna uloga koju je grad poprimio tokom Drugog svetskog rata, sastavni su deo Krakova i njegovog autentičnog ambijenta. 

Takvu raskoš i mešavinu kulturno-istorijskih dešavanja prepoznali su i filmski stvaraoci. Velika lepota kojom Krakov odiše čini ovaj grad idealnim za kadrove brojnih žanrovskih ostvarenja, od Holivuda do Bolivuda, dok su poseban pečat ostavili domaći autori koji su učestvovali u popularizaciji sedme umetnosti u Krakovu.

U nastavku teksta saznajte kako izgleda Krakov u filmu kroz najpoznatija dela koja prikazuju život u gradu na jugu Poljske.

Šindlerova lista - kultno ostvarenje i Krakov na filmu

Sada već kultno ostvarenje američkog režisera Stivena Spilberga, Šindlerova lista, sigurno je najpoznatiji film ikada snimljen u Krakovu. Remek-delo koje je osvojilo čak sedam Oskara, nagrade koju dodeljuje Akademija filmskih umetnosti i nauka, uključujući i one za najbolji film, najbolju režiju i originalnu muziku, uz brojne druge nagrade, doprinelo tome da Krakov postane popularna tura za sve ljubitelje tog filma.

Priča filma prati nemačkog biznismena Oskara Šindlera koji spasava živote više od hiljadu poljskih Jevreja tokom Holokausta, omogućivši im da rade u nekoj od njegovih fabrika. Glavnog lika tumači Lijam Nison, a pored njega su tu Ralf Fajns, Ben Kingsli i Karolin Gudal. Iako je snimljen u maniru crno-belog filma, jaka scenografija i detalji učinili su da postane jedan od najmoćnijih omaža jevrejskog pogroma na filmu.

Šindlerova lista je snimana u Jevrejskom delu Krakova, a za potrebe filma je izgrađena i replika koncentracionog logora. U gradu se nalazi i fabrika Oskara Šindlera, danas pretvorena u muzej. Stalna postavka muzeja obuhvata fotografije Krakova iz tridesetih godina koje prikazuju svakodnevni život Jevreja u predratnom periodu. 

Poseta Krakovu ne može da prođe bez posete Aušvicu, jednom od najpoznatijih koncentracionih logora u Drugom svetskom ratu, ozloglašenom zbog masovnih pogubljenja svih onih koje su nacisti smatrali nepodobnim. Balast istorijskog nasleđa i stvarni događaji poslužili su Spilbergu kao inspiracija, pa se tako i dan-danas veliki broj ljudi odlučuje na to da poseti Krakov i iz prve ruke upozna mesto velikih ratnih stradanja.

Čovek od mermera - heroji posleratnog Krakova

Čovek od mermera je ostvarenje reditelja Andžeja Vajde, koji je bio jedan od osnivača poljske filmske škole. U svojoj karijeri je snimio 50 filmova, dok su čak četiri ostvarenja nominovana za Oskara. Vajda je 2000. godine dobio nagradu Akademije za životno delo, dok je uz dvojac evropskih velikana - Federika Felinija i Ingmara Bergmana - bio laureat nagrade za životno delo Evropske filmske akademije.

FIlm Čovek od mermera je inspirisan zidarem koji je u jednoj smeni postavio 30 hiljada cigala i tako oborio postojeći rekord socijalističke zemlje. Film prikazuje Krakov tokom perioda obnove, nakon devastacije uzrokovane Drugim svetskim ratom. Obnova i socijalistički kolorit grada na jugu Poljske verno je oslikan u filmu, a stalna retrospektiva na doba radnih akcija prikazuje temelje Krakova i ponovno uzdizanje ovog grada nakon rata.

Image

Veronikin dvostruki život - emotivna priča o identitetu i životu

Kada su u pitanju filmovi u Krakovu, jedno od ostvarenja koje je takođe snimano u ovom poljskom gradu je i film Veronikin dvostruki život. Režiju filma potpisuje Kšištof Kišlovski, a glavne uloge tumače Irena Jakob, Filip Volter i Aleksander Bardini. Film prati priču dvojnica, dve Veronike od kojih jedna živi u Parizu, a druga u Poljskoj.

Emotivna priča koja istražuje identitetska pitanja i osvrće se na mesto svakog od nas u velikoj šemi stvari, prikazuje u nekim segmentima i Krakov na filmu, a posebno upečatljiva scena ovog ostvarenja tiče se i fotografije Veronike u Krakovu, na kojoj se na crno-belom negativu vidi njeno naličje. 

Katin - mračni Krakov u filmovima

Katin je još jedno ostvarenje već pomenutog autora Andžeja Vajde iz 2007. godine. Ovaj film je bio nominovan za Oskara za najbolji strani film 2008. godine, a dobio je i brojne druge nagrade i nominacije. Katin prikazuje istorijske događaje iz Katinske šume tokom Drugog svetskog rata, u kojima je među hiljadama poljskih oficira ubijenih od strane Staljinove sovjetske vlasti bio i otac režisera Vajde.

Poznat i kao Katinski masakr, ovaj film prikazuje mračni Krakov na filmu i sve one nedaće koje su tokom sredine 20. veka zahvatile Poljsku i njene stanovnike. 

Fanaa - Bolivud kuca na vrata Krakova

Lista koja prikazuje Krakov na filmu završava se jednim bolivudskim ostvarenjem. S obzirom na to da je grad na jugu Poljske već dugi niz godina poznat kao važno mesto na kom se snimaju filmovi i reklame iz Indije, ostvarenje koje spada u red onih koji su probili led jeste i film Fanaa. Ostvarenje je režirao Kunal Kohli, a bolivudske zvezde Amir Kan i Kajol Devgn igraju glavne uloge. 

Scene sa specijalnim efektima na glavnom trgu u Krakovu, ritmično igranje na kampusu Univerziteta u Krakovu, kao i prizori grada koji ga prikazuju kao egzotično mesto, učinili su da snimanje filma Fanaa protekne u najboljem mogućem redu, kao da je u pitanju regija u Kašmiru.

Ukoliko su vas ovi filmovi zaintrigirali da i vi posetite Krakov, te da doživite filmske scene, kadrove i magiju koju u sebi nosi ovaj šarmantni grad, ne propustite novogodišnje putovanje u Krakov i priredite sebi i voljenima najbolji doček Nove godine!