Grčka mitologija je tema koja je oduvek bila interesantna među ljudima, posebno istoričarima. Od najranijih trenutaka kada počinje razvoj civilizacije, nastanak rada i udruživanja ljudi u porodice i manje grupe, postojala je potreba da se objasne pojave oko nas koje se do tada nisu mogle objasniti. Upravo na taj način i stari Grci su došli do svoje religije, mitologije, i pravih predstavnika kakvi su uzvišeni, zastraušujući i vredni poštovanja – grčki bogovi.
Koliko je mitologija bila ključna za običnog čoveka na grčkom delu Mediterana i istoriju antičke Grčke, za čitave narode i civilzacije koji su živeli u tom dobu, dokazuje i činjenica da se prestonica Grčke, Atina, zove po boginji Atini tj. boginji rata i mudrosti. U tom duhu, grčko primorje i poznata grčka ostrva koja su zahvaljujući svojim lepotama česta destinacija za letovanje među turistima iz Srbije, i danas nas fasciniraju lepotom kao što su nekada stare Grke. Bilo da ste religiozni ili posmatrate svet kao rezultat procesa evolucije, za stare Grke to divno Jonsko i Egejsko more koje zapljuskuje rajske grčke plaže je neko morao stvoriti, a ko drugi nego grčka božanstva tj. prvi grčki bogovi. Upravo prvi grčki bogovi koji se pomalo zaboravljaju, kao što su bili Ajter, Hemera i Noć, a pogotovo Gea (Zemlja) i Uran (Nebo) čijim sjedinjavanjem dolazi do prvog koraka u stvaranju univerzuma, a zatim i njihovi potomci Titani, i konačno potomci Titana tj. novi grčki bogovi sa Olimpa na čelu sa bogom Zevsom.
U slučaju da se odlučite da provedete novogodišnje veče u Atini izleti pružaju šansu za obilazak Akropolja što podrazumeva i bogovski pogled sa Akropolja na drevni grad i luku Pirej, zatim šansu da slikate Atinin hram, hram Atine Nike ali i priliku da posetite druga arheološka nalazišta i znamenitosti u Atini. Upravo zato ne bi bilo loše da osvežite svoje znanje mitologije i da se unapred spremite za antički doček Nove godine u Atini.
Prvi grčki bogovi
Prvi grčki bogovi su bili bogovi svega onoga što je za najstarije Grke bilo ključno i što je podrazumevalo sve bitne elemente života i našeg sveta koji je iz nečega morao nastati. Kako to obično biva, svet je nastao ni iz čega i iz svačega odnosno iz opšteg Haosa koji je takođe bio jedan oblik božanstva. Od Haosa se hronološki rađaju pomenuta Noć i Ereb čije ime znači „Pakao“, od kojih dalje nastaju deca Etar (Vazduh) i Hemera (Dan).
Kako to obično biva i nekako logično proizilazi, tamna i strašna Noć je rodila i Smrt odnosno Tanata (setite se onog poznatog Eros i Tanatos), a nakon čega se rađaju i drugi bogovi koji predstavljaju ključne pojave i pojmove za čoveka tog doba, kao što su Snovi, Borba i drugi. Gea je ključna boginja koja postaje plodna i čvrsta osnova sveg života, koji iz nje crpi život i snagu. Sam nastanak univerzuma je podrazumevao da se najveći bog među prvim grčkim bogovima, Uran (Nebo), sjedinio sa Geom, što je bilo prvo sjedinjavanje Bogova koje je prouzrokovalo rođenje čuvenih Titana, koji su u nekoliko navrata bili tema za najpoznatije grčke mitološke i epsko fantastične filmove.
Titani – naslednici prvih grčkih bogova
Ljude često zbunjuje ko su bili Titani u grčkoj mitologiji kada se najviše i najčešće pominju bogovi sa Olimpa i njihove mitološke priče i legende. Međutim, Titani su čuveni preci i „roditelji“ novih grčkih bogova. Naime, veliki je broj Titana koji su nastali nakon spajanja Urana i Gee i prvorođenih Titana Okeana i Tetide (Tetije). Redom su nastajali Potame (Reke), Okeanide, Hiperion, Tea, Helija, Eoja, Fojba i drugi, a zatim od sjedinjavanja Okeanide i Japeta nastaju poznati Atlas, Epimetej, Prometej i Menojtije, a na smaom kraju dolaze čuveni Titani: Kron i Rea.
Kron i Rea su bili brat i sestra, posebni Titani čije proročanstvo je trebalo da daruje nove gospodare sveta, a nakon što je Kron kastrirao svoga oca Urana i pomogao svojoj majci Gei da se osveti, otarasio se svoje braće bacivši ih Storukima i Kiklopima koje je utamničio kastrirani Uran, a zatim se sjedinio sa svojom sestrom Reom i na taj način su stvoreni Had (Pluton), Posejdon, Demetra, Hestija i Hera. Kron ih je sve proždirao zbog proročanstva da će mu sopstveno dete preuzeti vlast, međutim Rea ga je nadmudrila „kamenom u pelenama“, i na taj način je Zevs spašen, kao poslednji Kronov sin, koji će protiv njega povesti čuvene borbe za prevlast i uz to osloboditi svoju proždranu braću i sestre.
Bogovi sa Olimpa na čelu sa Zevsom (Novi grčki bogovi)
Bogovi sa Olimpa su se izborili za prevlast uz Zevsovo vođstvo, koji je poveo Titanomahije protiv Titana i svog oca Krona, oslobodivši storuke i kiklope koje je još Kronov otac Uran, zarobio. Upravo od njih je Zevs munj i grmljavinu, Posejdon trozubac a Had nevidljivi šlem. Zevs je iako mlađi, postao mudriji i pobedio stare bogove, osudivši ih na večite muke i zatočeništo. Čak ni ovde nije bio kraj borbi, pošto su se bogovi sa Olimpa susreli sa novim izazovom, koji je Gea prouzrokovala rađanjem svemoćnih Giganta protiv kojih je po proročanstvo učestovao i jedan smrtnik, Herkul, koji je i prevagnuo pobedu bogova. Upravo u Gigantomahijama tj. za vreme trajanja borbe protiv Giganta, iz Zevsove glave rodila se Atina, boginja rata i mudrosti koja se odmah pokazala na bojnom polju ubivši jednog Giganta. Upravo po njoj se danas zove grčka prestonica u koju Vas vodimo za Novu godinu, i priznaćete da zaista nosi moćno ime kakvo i zaslužuje kao kolevka jedne od najrazvijenijih civilizacija ikada.
Novi grčki bogovi su bili različiti od prvih bogova, iz razloga što su stari Grci osećali potrebu da ih učine uzvišenim i svemoćnim, ali opet dostupnijim sebi, uključenijim u zemaljske događaje kao njihovi posmatrači i pomoćnici i dovoljno ljudskim da prave ljudske greške i da imaju ljudska osećanja i mane. Novi grčki bogovi su se čak silazili među ljude i mešali se sa njima, čime su nastali najveći heroji grčke mitologije i istorije, polubogovi, kao što je to bio Herkul.
Novi bogovi su bili nemilosrdni ali pravedni, pri čemu su u isto vreme pomagali upravo pravedne i pobožne Grke, svaki svok „obožavaoca“, a takođe su mogli biti umilostivljeni prinošenjem žrtava. Takav slučaj se može videti i u Homerovoj „Ilijadi“ kada se bogovi mešaju u sudbinu Trojanskog rata.
Iako skoro svemoćni, moć bogova je bila međusobno ograničen, čime su neutralisali jedni druge, pri čemu je ipak Bog neba i kopna, Zevs, bio najmoćniji među njima. Za stare Grke, 12 bogova sa Olimpa su imali poseban božanski status, pri čemu je zaklinjanje u njihovo ime imalo poseban značaj.
Čuvenih dvanaest bogova sa Olimpa su:
- Zevs
- Atina
- Posejdon
- Hera
- Apolon
- Demetra
- Artemida
- Afrodita
- Hermes
- Arej
- Hestija
- Efajst
Iako sumirana u vidu kraće priče, da ne kažemo štura verzija grčke mitologije, itekako je interesantna, i nadamo se dovoljno Vas podstakne da na vreme rezervišete svoje mesto i aranžman za doček 2017. u Atini, za bogovski novogodišnji provod u poslednjem uporištu mitologije modernog sveta.